Prema agregiranom nekonsolidiranom mjesečnom izvješću Hrvatske narodne banke (HNB), banke u Hrvatskoj su potkraj listopada ostvarile dobit od 3,18 milijardi kuna, što je za oko 320 milijuna kuna više nego potkraj mjeseca ranije. Potkraj listopada prošle godine dobit banaka iznosila je 3,42 milijarde kuna, te je bila viša za 240 milijuna kuna, odnosno za oko 7 posto nego u ovogodišnjem listopadu. Analitičari su pak već i ranije iznosili prognoze kako bi dobit hrvatskih banaka ove godine mogla biti između 10 i 15 posto niža nego lani, što je posljedica krize koja je počela utjecati na bankarski sektor još prošle godine, a novim okolnostima banke su se morale prilagođavati i ove godine. Podsjetimo, ukupna devetomjesečna dobit prije oporezivanja svih banaka i stambenih štedionica u Hrvatskoj ove godine iznosila je 3,46 milijardi kuna. Pritom je najveću dobit u tom razdoblju ostvarila Zagrebačka banka (1,04 milijarde kuna), Privredna banka Zagreb (689,5 milijuna kuna) i Erste&Steiermärkische banka (569,3 milijuna kuna), Raiffeisen banka (433,08 milijuna kuna), SG-Splitska banka (261,1 milijun kuna) i Hypo Alpe-Adria-Bank (243,9 milijuna kuna).
Prema agregiranom nekonsolidiranom mjesečnom izvješću Hrvatske narodne banke (HNB), banke u Hrvatskoj su potkraj listopada ostvarile dobit od 3,18 milijardi kuna, što je za oko 320 milijuna kuna više nego potkraj mjeseca ranije.
Potkraj listopada prošle godine dobit banaka iznosila je 3,42 milijarde kuna, te je bila viša za 240 milijuna kuna, odnosno za oko 7 posto nego u ovogodišnjem listopadu.
Analitičari su pak već i ranije iznosili prognoze kako bi dobit hrvatskih banaka ove godine mogla biti između 10 i 15 posto niža nego lani, što je posljedica krize koja je počela utjecati na bankarski sektor još prošle godine, a novim okolnostima banke su se morale prilagođavati i ove godine. Podsjetimo, ukupna devetomjesečna dobit prije oporezivanja svih banaka i stambenih štedionica u Hrvatskoj ove godine iznosila je 3,46 milijardi kuna.
Pritom je najveću dobit u tom razdoblju ostvarila Zagrebačka banka (1,04 milijarde kuna), Privredna banka Zagreb (689,5 milijuna kuna) i Erste&Steiermärkische banka (569,3 milijuna kuna), Raiffeisen banka (433,08 milijuna kuna), SG-Splitska banka (261,1 milijun kuna) i Hypo Alpe-Adria-Bank (243,9 milijuna kuna). Hrvatska poštanska banka poslovala je s oko 60 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja.
Gubitke su zabilježile u prvih devet mjeseci ove godine većinom male banke, njih 10. Najveći gubitak imala je Banka Kovanica (37,6 milijuna kuna), Croatia banka (25,2 milijuna kuna), Veneto banka (12,2 milijuna kuna) i Nava banka (10,4 milijuna kuna). Podaci HNB-a pokazuju nam i kako su depoziti poslovnih banaka u listopadu gotovo stagnirali u odnosu na rujan, i to nakon snažnog mjesečnog rasta u razdoblju od lipnja do rujna ove godine. Ukupni depoziti su u odnosu na rujan porasli svega 0,05 posto, pa su na kraju listopada iznosili 215,6 milijardi kuna. Analitičari pak kažu da je mjesečni pad kunskih depozita i depozitnog novca neutraliziran rastom deviznih depozita.
Što se tiče kredita, oni namijenjeni državnim poduzećima potkraj listopada bili su veći u odnosu na rujan te su iznosili 8,22 milijarde kuna, a u istom razdoblju povećali su se i krediti ostalim poduzećima na 91,9 milijardi kuna.
Krediti stanovništvu potkraj listopada bili su niži u odnosu na rujan po gotovo svim kategorijama, uključujući stambene, hipotekarne, kredite za kupnju vozila te kartičarske kredite, a povećanje je zabilježeno jedino kod takozvanih ostalih kredita.